Reljef općine je tipično brdsko – planinski sa rijetkim ravničarskim predjelima a cijelo područje ima karakteristične nagnutosti terena ka istoku i dijelom prema sjeverozapadu. Centralni dio općine smješten je uz rijeku Sapnu i regionalni put Zvornik – Priboj na nadmorskoj visini od 147 m, a ostala naseljena mjesta u odnosu na entralni dio pružaju se ka sjeveru i jugozapadu, a prosječna nadmorska visina se kreće od 300-400 m NV.
Najveća rijeka koja protiče središtem općine je rijeka Sapna koja nastaje od rijeka Rožanjke i Munjače i ona se proteže od ušća Rožanjke u Munjaču, ispod naseljenog mjesta Žuje i uliva se u rijeku Drinu. Pored ovih riječnih tokova treba pomenuti rijeku Brzavu koja se uliva u akumulaciono jezero sniježnica, zatim rijeku Tavnu. Pored ovih rječica, na prostoru općine ima puno potoka koji su pritoke ovim rijekama.
Na prostoru katastarske općine Rastošnica, odnosno na sjeverozapadu općine nalazi se jezero Sniježnica koje, jednim dijelom pripada općini Sapna, udaljeno 12 km od centra Općine i jednim dijelom pripada općini Teočak. Jezero je veoma bogato raznovrsnom ribom tako da postoje uslovi za razvoj ribolova i sportskog ribolova. Zbog svoje prirodne ljepote te nezagađenosti jezero Sniježnica predstavlja pravi ekološki biser, te se može koristiti kao resurs općine za razvoj turizma.
Pretpostavka je da u rejonu Majevice postoje određene količine kamenog uglja i gasa-nafte što su pokazala geo – fizička snimanja koja su vršena 1988. – 1989, dok je istraživanje nafte bilo u prvoj polovini šezdesetih godina prošlog vijeka na prostoru Rastošnice i Goduša. U rejonu katastarske općine Goduš i Sapna nalaze se velike količine kamena pogodne za kamenolome. Na ovim prostorima prisutna nalazišta kvarcnog pijeska, zatim mineralne vode na području mjesnih zajednica Vitinica i Kovačevići, nafte u rejonu Rastošnice i Rožnja. Uređenjem riječnog korita uočeni su izdanci mrkog uglja velikog kvaliteta, ali se nije pokazala zaineresovanost ispitivanja ove lokacije o dubini i ostalim pokazateljima o kvalitetu i izdašnosti ovog eventualnog nalazišta.
Šume zauzimaju veliki dio teritorije, a najveći prostor pod šumom zauzimaju listopadne šume, gdje dominiraju bukove i hrastove šume, u čistim i mješovitim populacijama. Obzirom da je šuma, prije rata, u ratu i poslije rata 1992. godine, bila iskorištavana u velikim količinama, a da se nije vodilo računa o pošumljavanju, može se dogoditi da šumski kompleksi nestanu, te da ove površine zahvati erozija i klizište. Poslije rata donesena je šumsko-privredna osnaova za državne šume, pa se sada, bar u ovom dijelu, šuma treba planski sjeći i pošumljavati. Iako je ovaj prostor, prirodno, bio pod lišćarima (hrast i bukva), primjenom nauke u ovoj oblasti, ova područja se zasađuju, najčešće, četinarima. Šume su srednje bogate sa šumskom divljači : zecom, lisicom, srnećom divljači, divljim svinjama i raznim vrstama ptica, te postoje dobri uslovi za bavljenje lovom, za organizovanjem lova kao sportske discipline.
Na području općine Sapna vlada umjereno – kontinentalna klima sa jasno izražena četiri godišnja doba. Prosječna godišnja temperatura je oko 12 º C, maksimalna oko 40º C, a minimalana od - 15 do - 20º C . Prosječna godišnja količina padavina iznosi oko 964 mm vodenog taloga , a najveća količina se bilježi u periodu april – maj. U ovoj oblasti dominiraju vjetrovi iz pravca sjeverozapada.
Sapna, kao područje ima izuzetno čist zrak iz razloga što ovdje nema industrijskih kapaciteta koji imaju isparavanja i sagorijevamnja koja bi zagadila zrak. Potencijalna opasnost od zagađivanja zraka na ovim prostorima predstavljaju individualne kućne kotlarnice a njihova gradnja je u većem porastu. Procjena je da se u posljednjih nekoliko godina sagradilo više od 200 ovakvih objekata. Posebno treba napomenuti da se ove mini kotlane, najviše, grade u sjedištu općine. Potencijalnu opasnost za zagađenje zraka na prostoru općine Sapna, predstavlja Tvornica glinice Karakaj, Termoelektrana Ugljevik (pogotovo za prostor Rastošnice) i Fabrika celuloze Loznica. Obzirom da se nemože napraviti nikakva granica niti vještačka zapreka za zagađivače zraka, opasnost po zagađenje zraka mogu uzrokovati i drugi industrijski objekti, kako iz susjednih država tako i iz cijele Evrope pa i svijeta.